Kako organizirati javnozdravstvenu akciju za otkrivanje rizika od razvoja metaboličkog sindroma u vrijeme pandemije?

Kako organizirati javnozdravstvenu akciju za otkrivanje rizika od razvoja metaboličkog sindroma u vrijeme pandemije

U ordinacijama liječnika obiteljske medicine prioriteti i dnevni raspored značajno su se promijenili u doba pandemije. No, iako ponekad imamo osjećaj da aktivnosti valja svesti na minimum kontakata sa pacijentima i rješavati samo hitne slučajeve, u Hrvatskoj se borimo sa još jednom pandemijom – kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija, te inzulinskom rezistencijom koja se još više javlja u vrijeme manjeg kretanja, a većeg unosa hrane i zaslađenih pića, te alkohola, što može biti slučaj u vrijeme pojačane izolacije stanovništva.

Podatci koje donosi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo upozoravaju nas da svake godine od kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacije umre više od 20 000 osoba. Smatra se da oko 500 000 osoba ima dijabetes, od kojih su mnogi slučajevi neotkriveni. U Hrvatskoj debljinu ima 20,3 7% odraslog stanovništva, 20,14% muškaraca i 20,60% žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85% muškaraca i 32,82% žena. U odrasloj populaciji u Hrvatskoj među osobama s pozitivnom anamnezom moždanog udara prekomjernu tjelesnu masu ima 66% muškaraca i 75% žena, među osobama s povišenim krvnim tlakom 78% muškaraca i 74% žena, a među osobama sa šećernom bolesti tipa 2 79% muškaraca i 84% žena1. Upravo ovi pacijenti najrizičniji su za potencijalne teške, pa i smrtne ishode virusne infekcije SARS-Cov2 virusom, te im stoga valja posvetiti posebnu pažnju. Otkrivanjem metaboličkog sindroma, možemo trijažirati pacijente koji su na korak do dijagnoze hipertenzije, dijabetesa ili dislipidemije, pa je takva aktivnost ne samo potrebna, već i nužna u vrijeme pandemije.

Metabolički sindrom je skupina metaboličkih poremećaja koji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), dislipidemija, povećana glikemija i povišen krvni tlak2. Ovaj sindrom može biti  posljedica suvremenog načina života sa premalo tjelesne aktivnosti, kao i premalo brige za uravnoteženu prehranu, ali i genetske predispozicije. Konzumiranje visokokalorične hrane visoko-glikemijskog indeksa dovodi do začaranog kruga u kojem se razvija neadekvatna osjetljivost organizma na djelovanje inzulina, pa se tijelo deblja u obliku “jabuke”, razvijajući abdominalni adipozitet s nakupljanjem masnog tkiva u unutarnjim organima (jetri i gušterači). Masno tkivo nažalost predstavlja metabolički aktivan organ i utječe na povećanje kardiovaskularnih rizika. Centralni pokretač cijelog ovog patofiziološkog procesa u metaboličkom sindromu je inzulin, koji ne može ostvariti svoje učinke u ciljnim tkivima, te nastaje inzulinska neosjetljivost.

Redovitom provjerom opsega struka, vrijednosti krvnog tlaka i razine lipida i glukoze u krvi, možemo provjeriti razvija li se u naših pacijenata rizik od metaboličkog sindroma.

Kako bi se pacijentu klinički utvrdio metabolički sindrom potrebna je prisutnost tri ili više faktora rizika, prema navedenim pokazateljima:

  1. Abdominalna pretilost: opseg struka muškarci > 94 cm, žene > 80 cm
  2. Trigliceridi ≥ 1.7mmol/L
  3. HDL kolesterol muškarci < 1.1 mmol/L,  žene < 1.2 mmol/L
  4. Krvni tlak ≥ 130/ ≥ 85 mmHg
  5. GUK natašte ≥ 5.6 mmol/L

Jednostavnim pregledom navedenih čimbenika i procjenom nalazi li se koji od njih izvan očekivanih granica, možemo zaključiti je li naš pacijent u rizičnoj skupini. Svjetska zdravstvena organizacija potiče sve liječnike obiteljske medicine, kao i farmaceute da povremeno organiziraju javnozdravstvene akcije posvećene upravo ovom sindromu, za čiji su razvoj svi kontribuirajući faktori promjenjivi, upravo promjenom životnih navika.

U okviru javnozdravstvenog savjetovanja nije se potrebno predugo zadržavati s pacijentom. Opseg struka i vrijednost krvnog tlaka mogu se provjeriti u ordinaciji, a ostale vrijednosti koje se ne mogu mijenjati tako često moguće je očitati iz pacijentovog kartona u slučaju da ima svježe nalaze. Danas je moguće i nabaviti praktične „point of care“ instrumente koji iz samo nekoliko kapi krvi mogu mjeriti glukozu u krvi, trigliceride i vrijednosti kolesterola, te u jednom očitanju dati sve potrebne podatke za procjenu metaboličkog sindroma. Letak sa željenim vrijednostima i uputama za uvođenje zdrave prehrane i tjelovježbe mogao bi biti dobar podsjetnik za pacijenta što bi bio mogući plan da smanji broj faktora rizika i izađe iz metaboličkog sindroma i inzulinske rezistencije.

Plakat u čekaonici ordinacije, također je dobra ideja, osobito ako je dan kada se ovom problemu posvećujemo više povezan sa svjetskim danom dijabetesa, hipertenzije, danom srca ili sličnim datumima.

Poželjno je da u vrijeme kada ordinacija obiteljske medicine organizira javnozdravstvene aktivnosti to čini i ljekarna u blizini, kako bi poruka koja dolazi do pacijenta bila jednoznačna i jasno komunicirana. Samo udruženim aktivnostima možemo kroz primarnu zdravstvenu zaštitu utjecati na promjene životnih navika kod naših pacijenata i prevenirati razvoj kardiovaskularnih dijagnoza i njihovih komplikacija. Ljekarna Fett nositelj je projekta pod nazivom „Znanjem do prevencije metaboličkog sindroma i sprječavanja kardiovaskularnih rizika‟ u sklopu operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali‟, koji je u potpunosti sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, te će se opisane aktivnosti provoditi u okviru projekta.

 

[1] Musić Milanović S. Demografske, bihevioralne i socio-ekonomske odrednice debljine u odraslih u Hrvatskoj. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, 2010
[2] Yadav D, Puranik N, Sen A, Mishra M, Kwak M, Jin J-O. Metabolicsyndromecriteria and itsassociation with type 2 diabetesand cardiovascular diseases. ProgrNutr [Internet]. 2020 Jun.12 [cited 2020Dec.12];22(2):361-9.

Objavljeno u suradnji s Pharma Expert za edukaciju i savjetovanje.

 

europska unija ljekarna fett